Što bi Stari Vuk učinio kod autizma?

Što bi Stari Vuk učinio kod autizma?

Od 10000 osoba u populaciji oko 19 je pogođeno autizmom. Ako se doda Aspergerov sindrom, brojke rastu na 93 slučaja na 1000. (Gilberg&Wing 1999, citirano prema Dodd, 2007, pretisak 2011, str.10)

Od 10000 osoba u populaciji oko 19 je pogođeno autizmom. Ako se doda Aspergerov sindrom, brojke rastu na 93 slučaja na 1000. (Gilberg&Wing 1999, citirano prema Dodd, 2007, pretisak 2011, str.10)

Dječaci su sukladno tome četiri puta češće pogođeni od djevojčica. Stari Vuk je već skupio brojna iskustva s temom autizma i može prema tome stati na stranu.

Stari Vuk – Prirodni pristup autizmu:

Vitamin D3

Vitamin D3+K2

OPC

OPC

Leber Vital

Leber Vital

Sleep Deep

Sleep Deep

Što je točno autizam?

U Njemačkoj se uglavnom ustalio pojam poremećaj iz spektra autizma (PSA). Poremećaj iz spektra autizma ili ASD (Autism Spectrum Disorder) je sveobuhvatni pojam za niz poremećaja.

Njima pripadaju atipični autizam, Aspergerov sindrom, rani dječji autizam, Kannerov autizam ili neodređeni razvojni poremećaji (PDD-NOS) s njihovim karakteristikama.

Pojam „autizam" izveden je iz grčkog („autos"=sam i „ismus"=stanje). Prvi put je pojam upotrijebio psihijatar E. Bleuler (Leipzig/Beč 1911).

Bleuler je autizam shvatio kao središnji simptom shizofrenije. Pritom su mu posebno upale u oči jednostrana usredotočenost na sebe i povučenost osoba.

Prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti autizam se smatra „pervazivnim razvojnim poremećajem".

Koje se forme autizma razlikuju?

Razlikuje se između ranog dječjeg autizma, Aspergerovog sindroma i atipičnog autizma.

Jasna diferencijacija u praksi je međutim često teška. Osim toga sve češće se pojavljuju blaže forme autizma, tako da se pojam „spektar autizma" koristi kao nadređeni pojam za cijeli spektar autističnih poremećaja.

Kako se očituju različite forme autizma?

Postoje tri dijagnostička kriterija odnosno simptoma za rani dječji autizam, koji se obično pokazuju već prije treće godine života.

To su…

  • Poremećaji interakcije (uživljavanje u druge osobe je poremećeno)
  • Poremećaji komunikacije (izbjegavanje kontakta očima, nedostatak razumijevanja za neverbalne signale i prenesena značenja (npr. ironija)
  • Repetitivni, stereotipni obrasci ponašanja, poput ponavljanja pokreta i radnji ili ritualizirani dnevni raspored.

Pritom je važno razgraničenje od Aspergerovog autizma!

Kod Aspergerovog sindroma uglavnom nema razvojnih kašnjenja ili zaostajanja u govoru. Tako većina ljudi s Aspergerovim sindromom ima normalnu, u nekim područjima vrlo visoku inteligenciju. Upadljivosti se često opažaju u pogledu psihomotoričkog razvoja i socijalne interakcije.

Općenito kod osoba u spektru autizma često dolazi do psihičkih popratnih poremećaja, poput poremećaja spavanja, fobija ili izljeva bijesa (zajedno s autoagresivnim obrascima ponašanja).

Osobe u spektru autizma mogu socijalne i emocionalne signale samo teško pravilno procijeniti. Reakcije na osjećaje drugih suljudi često su neprimjerene. Jasno ograničeno je i ponašanje imitacije („igra kao da").

U komunikaciji su razumijevanje govora i razvoj uporabe govora podjednako pogođeni. Posebnosti u ponašanju karakterizirane su stereotipnim (uvijek ponavljajućim) obrascima ponašanja, aktivnostima i interesima.

Zadaci u svakodnevici izvršavaju se rutinski i često djeca inzistiraju na provođenju rituala koji se drugim ljudima čine besmislenima.

Autistične osobe često reagiraju negativno na promjene svoje okoline ili uobičajenih radnji.

Kako nastaje autizam?

Na pitanje o uzroku autizma istraživači dosad nisu mogli odgovoriti. Postoje različiti modeli objašnjenja. Pretpostavlja se da su uzroci autizma multifaktorijalni. Pritom biološki čimbenici igraju važnu ulogu.

Koje proizvode preporučuje Stari Vuk kod autizma?

Stari Vuk preporučuje L-karnozin. Ali što je to uopće za tvar?

L-karnozin je tjelesna i 100% prirodna tvar, koja se posebno često javlja u dugoživućim stanicama (mišićne i živčane stanice), ali i u srčanim mišićima, bubrezima, jetri, mozgu i drugim organima.

L-karnozin se sastoji od tvari histidina i alanina.

Ali što L-karnozin uopće postiže?

Dok smo živi, naše se tjelesne stanice dijele.

Znanstvenici pretpostavljaju da se ljudske stanice do smrti mogu podijeliti otprilike 60–80 puta. Odumiranje stanica znači ljudsku smrt.

Suprotno do nedavno zastupljenom znanstvenom stajalištu da je ovo starenje stanica nepovratno, istraživači su nedavno otkrili da L-karnozin može enormno produžiti životni vijek ljudskih stanica.

U eksperimentu je pokazano da ljudske stanice u hranjivom mediju natopljenom L-karnozinom žive 413 dana dulje od stanica koje nisu došle u dodir s karnozinom.

Njihov životni vijek iznosio je samo 130 dana!

Ali L-karnozin postiže još puno više!

Prema Starom Vuku mnogi ljudi ne pate od bolesti već od tzv. stanja nedostatka.

L-karnozin može ciljano pomoći kod ovih stanja nedostatka.

Naime doprinosi detoksikaciji, pomlađivanju stanica i zaštiti od radikala.

Osim toga povezuje dijelove mozga.

Pomaže kod bolesti Alzheimer, Aspergerovog sindroma, Parkinsona, epilepsije, disleksije, Touretteovog sindroma i drugih bolesti.

U području autizma trebao bi unutar osam tjedana dovesti do značajnog poboljšanja simptomatike.

Osim toga koristan je OPC, kao i Vitamin D3 i Vitamin K2. OPC povećava protočnost krvi. Tako karnozin bolje dolazi tamo gdje treba – u stanice!

Ovo bi te također moglo zanimati:

Napomena: Ovdje prikazane informacije služe isključivo općoj informaciji i ne zamjenjuju profesionalni medicinski savjet. Kod zdravstvenih tegoba uvijek se posavjetujte s liječnikom.