Migrena: prehrana, magnezij i vitalne tvari u prevenciji napadaja

Migrena nije „jaka glavobolja“. To je neurološki poremećaj koji dolazi u napadajima, bez terapije traje od četiri sata do tri dana i sa sobom nosi mučninu, povraćanje te preosjetljivost na svjetlo, buku i mirise. Uspon uz stube, saginjanje ili obično hodanje bol tipično pojačavaju, pa se čovjek povuče u zamračenu sobu i čeka da prođe.

Međunarodno društvo za glavobolje razlikuje više desetaka vrsta glavobolje i dijeli ih u tri skupine: primarne glavobolje, sekundarne glavobolje te kranijalne neuropatije i bolove lica. Migrena spada u primarne — bol nije posljedica druge bolesti, nego je sama po sebi dijagnoza. Zato je i pristup drukčiji: ne traži se skrivena bolest iza boli, nego se traže okidači, obrazac napadaja i prava terapija. Tko traži migrena prirodni lijek, tu će naći granicu: prehrana i navike mijenjaju učestalost napadaja, ali dodatak prehrani nije lijek i ne postavlja dijagnozu.

Što je migrena?

Migrena je primarni poremećaj glavobolje s ponavljajućim napadajima umjerene do jake, često jednostrane i pulsirajuće boli koja bez terapije traje 4 do 72 sata i praćena je mučninom te preosjetljivošću na svjetlo i zvuk. Kod dijela ljudi napadaju prethodi aura — prolazne vidne, osjetne ili govorne smetnje koje obično traju do jedan sat. Dijagnoza se postavlja klinički, iz opisa napadaja i neurološkog pregleda; snimanje mozga služi za isključivanje drugih uzroka kada postoje znakovi upozorenja, a ne za potvrdu migrene.

Koliko je česta migrena u Hrvatskoj?

Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da je migrena, prema epidemiološkim istraživanjima, prisutna u 8 do 12 % populacije i da je druga po učestalosti među primarnim glavoboljama. HZJZ ujedno upozorava da za Republiku Hrvatsku nemamo točne podatke i da se migrena premalo prepoznaje: prema nekim istraživanjima liječnika nikada nije posjetila gotovo polovica ispitanika s glavoboljom i čak 36,3 % ispitanika s migrenom. Većina se snalazi sama, s tabletom iz ladice.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da glavobolje pogađaju oko 40 % svjetskog stanovništva, odnosno 3,1 milijardu ljudi u 2021. godini, i da su češće kod žena. Prema procjenama globalnog opterećenja bolestima migrena je treći vodeći uzrok godina života izgubljenih zbog nesposobnosti, iza moždanog udara i neonatalne encefalopatije. To je odgovor svakome tko misli da osoba s migrenom „pretjeruje“.

Simptomi i uzroci

Kako izgleda napadaj

• Jednostrana pulsirajuća bol umjerene do jake jačine koja se pojačava pri običnom kretanju.
• Mučnina, ponekad povraćanje; hrana i mirisi postaju odbojni.
• Preosjetljivost na svjetlo, buku i mirise te potreba za mirom i mrakom.
• Aura prije boli: treperenje, svjetlucave cik-cak crte ili ispad dijela vidnog polja, trnci u ruci i licu, rjeđe otežan govor. Obično traje 20 do 60 minuta i potpuno prolazi.
• Predznaci dan ranije: zijevanje, žudnja za slatkim, ukočen vrat, promjena raspoloženja, pojačano mokrenje.
• Nakon napadaja stanje nalik mamurluku: iscrpljenost i tromost koje traju još cijeli dan.

Česti okidači

• Nepravilan san — i premalo i previše. Odspavati subotom ujutro klasičan je okidač.
• Preskočen obrok i pad šećera u krvi.
• Manjak tekućine, osobito ljeti i uz tjelesni rad na otvorenom.
• Nagli prekid kave nakon nekoliko šalica dnevno.
• Alkohol, u prvom redu crno vino.
• Hormonske promjene: napadaji vezani uz menstruaciju, promjene u trudnoći i u menopauzi.
• Stres, ali i naglo popuštanje stresa — napadaj u petak navečer ili prvog dana godišnjeg odmora.
• Promjena vremena, jaka bura ili jugo, jako svjetlo, treperavi ekrani i intenzivni mirisi.
• Loš i isprekidan san; ako nesanica traje tjednima, rijetko koja prevencija migrene daje rezultat.

Uzrok nije „loša cirkulacija“ ni začepljene žile. Migrena se danas tumači kao poremećaj obrade podražaja u mozgu, uz val aktivacije trigeminalnog sustava i otpuštanje upalnih prijenosnika oko živaca i krvnih žila glave. Sklonost je velikim dijelom nasljedna — zato se u obitelji često nađe još netko s istim tegobama.

Što pomaže: prehrana i navike

Što pomaže kod migrene prirodno i kako spriječiti migrenu bez lijekova? Poštenije pitanje glasi: kako smanjiti broj napadaja toliko da lijek treba rjeđe. Prevencija počinje ritmom, a ne dodacima prehrani. Tijelo sklono migreni loše podnosi iznenađenja i svaka rupa u dnevnom rasporedu je rizik.

• Isto vrijeme ustajanja svaki dan, i vikendom, uz sedam do osam sati sna.
• Tri obroka bez preskakanja. Doručak sa složenim ugljikohidratima i bjelančevinama drži šećer stabilnim: zobene pahuljice, jaje, kruh od cjelovitog brašna, svježi sir.
• Dovoljno vode. Ljeti uz more i pri radu na otvorenom potrebe rastu; kava i pivo nisu zamjena za vodu.
• Kava u stalnoj količini. Bolje jedna do dvije šalice svaki dan nego četiri radnim danom i nijedna vikendom.

Oko hrane vlada mnogo mitova. Popisi zabranjenih namirnica rijetko vrijede za sve — okidač je osobna stvar i utvrđuje se dnevnikom, a ne prepisivanjem tuđeg popisa. U hrvatskoj se kuhinji najčešće prijavljuju zreli i dugo odležali sirevi poput paškog i dimljenog, suhomesnati proizvodi s nitritima (kulen, pršut, kobasice, slanina), crno vino i žestoka pića, umjetna sladila te pojačivači okusa u gotovim juhama i grickalicama. Čokolada je na tim popisima gotovo uvijek, iako je češće predznak napadaja nego njegov uzrok — žudnja za slatkim javlja se dok napadaj već kreće.

Umjesto zabrana, korisnije je popuniti tanjur namirnicama bogatima magnezijem, kojih kod nas ne nedostaje: bučine i suncokretove sjemenke, bademi i orasi, grah, leća i slanutak, blitva i špinat, integralne žitarice, banane. Zimi, kada je izbor povrća manji, dobro posluže smrznuti špinat i mahunarke iz smočnice. Uz to redovito umjereno kretanje — brzo hodanje, plivanje ili bicikl tri puta tjedno po pola sata — spada među mjere s najboljim omjerom uloženog truda i koristi, uz uvjet da se ne počinje naglo i pretjerano.

Dnevnik glavobolje najjeftiniji je alat koji postoji. Zapisujte datum, trajanje, jačinu boli, san, obroke, ciklus, stres i svaki uzeti lijek. Nakon dva do tri mjeseca obrazac se vidi golim okom, a liječnik na temelju broja napadaja i broja dana s lijekom odlučuje treba li preventivna terapija.

Vitalne tvari

Dio tvari ima u Europskoj uniji odobrenu zdravstvenu tvrdnju, dio ima samo istraživanja, a dio nema ništa. Ta je razlika ovdje važnija od bilo koje reklame, pa je u tablici izdvojena posebno.

Tvari koje se najčešće spominju kod migrene

Tvar	Uobičajena količina	Što je dopušteno reći	Izvor
Magnezij	iz dodataka najviše 250 mg dnevno, uz obrok	doprinosi normalnoj funkciji živčanog sustava te smanjenju umora i iscrpljenosti	EU registar zdravstvenih tvrdnji
Riboflavin (vitamin B2)	referentni dnevni unos 1,4 mg; u ispitivanjima migrene koristile su se količine do 400 mg dnevno, što nije samoposluživanje nego stvar dogovora s liječnikom	doprinosi normalnom energetskom metabolizmu i normalnoj funkciji živčanog sustava	EU registar; sustavni pregled i meta-analiza, 12 ispitivanja
Koenzim Q10	prema uputi proizvođača	nema odobrenu zdravstvenu tvrdnju u EU — o učinku kod glavobolje ne smije se tvrditi ništa	EU registar (tvrdnja nije odobrena)
Vitamin B12	ima smisla kod dokazanog manjka, uz nalaz	doprinosi normalnoj funkciji živčanog sustava te smanjenju umora i iscrpljenosti	EU registar zdravstvenih tvrdnji
Vitamin D	za odrasle najviše 4.000 i.j. dnevno; više samo uz nalaz 25(OH)D i dogovor s liječnikom	doprinosi normalnoj funkciji mišića i imunološkog sustava	EU registar zdravstvenih tvrdnji
OPC (ekstrakt sjemenki grožđa)	prema uputi proizvođača	nema odobrenu zdravstvenu tvrdnju u EU — ne smije se povezivati s glavoboljom	EU registar (tvrdnja nije odobrena)

Za magnezij je Cochrane 2025. godine objavio tek protokol sustavnog pregleda o prevenciji migrene, što znači da čvrst zajednički zaključak još nije donesen. Za riboflavin sustavni pregled i meta-analiza dvanaest ispitivanja s ukupno 749 sudionika opisuje manji broj i kraće trajanje napadaja, uz veliku razliku među ispitivanjima. To je razlog za razgovor s liječnikom, a ne za obećanje.

Interakcije i tko treba oprez

• Magnezij i antibiotici. Smanjuje apsorpciju tetraciklina i kinolona; između uzimanja ostavite najmanje dva do tri sata razmaka. Isto vrijedi za bisfosfonate i tablete za štitnjaču.
• Bubrezi. Kod smanjene bubrežne funkcije magnezij se nakuplja. Dodatak isključivo uz dogovor s liječnikom.
• Probava. Više od 250 mg magnezija u jednoj dozi kod mnogih izaziva proljev; podjela na dvije manje doze obično riješi problem.
• Koenzim Q10 i varfarin. Moguć je utjecaj na zgrušavanje krvi. Uz terapiju za razrjeđivanje krvi ništa se ne uvodi bez liječnika.
• Migrena s aurom i hormonska kontracepcija. Kombinirana hormonska kontracepcija kod migrene s aurom nosi povećan rizik od moždanog udara, osobito uz pušenje. O izboru zaštite odlučuje liječnik, ne internet.
• Trudnoća i dojenje. Većina preventivnih lijekova i dodataka nije ispitana u trudnoći. Terapija se u tom razdoblju vodi isključivo uz liječnika.
• Djeca. Kod djece napadaji su kraći, a trbušne tegobe izraženije. Doze za odrasle nisu prenosive na djecu.
• Glavobolja od lijekova. Analgetici i triptani uzimani više od deset dana mjesečno mogu sami održavati gotovo svakodnevnu glavobolju. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da takva glavobolja pogađa do 5 % ljudi u nekim populacijama.
• Visoki tlak i srce. Dio lijekova za migrenu ne ide uz određene bolesti srca i krvnih žila; ako se liječite od visokog tlaka, recite to prije propisivanja.

Što bi Stari Vuk učinio?

Ovo je osobno mišljenje Starog Vuka, a ne medicinski savjet i ne obećanje ishoda.

Prvo bi uzeo bilježnicu, ne kapsulu. Tri mjeseca zapisivanja svakog napadaja, sna, obroka i svake popijene tablete kažu više od bilo kojeg paketa dodataka prehrani. Kad se u dnevniku pojavi obrazac — uvijek subotom, uvijek nakon kratkog sna, uvijek drugi dan ciklusa — polovica posla je gotova.

Drugo, uveo bi red. Isto vrijeme ustajanja, doručak svaki dan, boca vode na stolu, kava u istoj količini. Ništa od toga ne zvuči kao rješenje, a upravo to najviše mijenja.

Treće, brojao bi dane s lijekom. Deset dana mjesečno je granica koju ne bi prelazio bez razgovora s liječnikom, jer se iza čestih tableta zna sakriti glavobolja koju one same održavaju.

Tek na kraju bi razmislio o magneziju i riboflavinu — u razumnim količinama, kroz dulje razdoblje, s jasnom sviješću da to nisu lijekovi i da ne zamjenjuju propisanu terapiju. I ne bi kupovao ništa što obećava nestanak migrene. Ta rečenica je najsigurniji znak da nešto nije u redu s prodavačem.

Povezane teme

• Nesanica
• Menopauza
• Visoki krvni tlak
• Depresija
• Dodaci prehrani